14.01.2016.
Preuzeto: http://vocarskikrug-savjetovanje.hr/index.php/dogadanja#sthash.D8bkJa0Y.dpuf
Jučer je u organizaciji udruge Slavonsko Voće, a uz potporu općine Bizovac, održan iznimno posjećen stručni skup s voćarskom tematikom. Predavači su bili gosti iz Republike Srbije, priznati voćarski stručnjaci i praktičari. Predavanja su bila izuzetno zanimljiva i voćari su imali prilike čuti novosti iz različitih voćarskih tematika.
Jedna od tema bila je i zaštita jabuke od jabučnog savijača i kalifornijske štitaste uši. Temu je obradila gđa. Marija Milenković Kolundžija dipl. ing., savjetodavac. Naglasak je bio na mogućnostima uspješne kontrole ovih štetnika kemijskim i nekemijskim metodama. Zaključeno je da nam bliža budućnost, pogotovo imajući u vidu globalne klimatske promjene koje karakteriziraju izuzetno vruće proizvodne godine, donosi i sve intenzivnije populacije štetnika, pa i pojave sve većeg broja generacija, što pred voćare stavlja novi izazov u smislu postavljanja ispravne strategije zaštite od štetnika.
Gospodin Marko Kostić, dipl. ing zaštite bilja i doktorant na genetici imao je zanimljivo predavanje o upotrebi više sojeva korisnih bakterija i gljivica u zaštiti voćaka od potencijalnih patogena, kao izuzetno primjenjivoj, a što je bitno i ekološki prihvatljivoj metodi borbe protiv štetočinja u budućnosti. Temelj zaštite je princip inkapsulacije, tj. inaktiviranja potencijalnih patogena od strane korisnih sojeva bakterija i gljivica, čime spriječavamo daljnji razvoj bolesti. Ova metoda bi u voćarstvu svakako mogla naići primjenu u tretmanima protiv. truleži, Pseudomonasa, Phytophtore, te Erwinije.
Gospodin Hrvoje Milunović je u svom nastupu na zanimljiv način prikazao formiranje visoko-intenzivnog nasada šljive u sklopu 4 x 0,75 m, gdje je sažeo svoja praktična iskustva i probleme sa kojima se sučio tijekom formiranja ovog modernog nasada. Zaključak je da se u visoko intenzivnom uzgoju šljiva, u formi vitkog vretena, može u vrlo kratkom roku ući u visoke prinose i što je još bitnije, postići odličnu kvalitetu proizvoda. U ovakvom načinu uzgoja nešto su veći troškovi formiranja, ali su kasnije znatno smanjeni troškovi održavanja i berbe.
Gospođa Ines Bem dipl. ing je u svom izlaganju predstavila sustav za navodnjavanje voćaka, metodom kap po kap, gdje je naglasak stavila na sve veću efikasnost sustava u smislu dozacije vode i vodotopivih hraniva, koji u konačnici imaju za cilj dodati vodu i hraniva voćki u trenutku kada su joj neophodni i u količini koji su joj u određenoj fenofazi potrebni. Dakle, ovakvim pristupom voćar štedi vodu i hraniva, a biljka je u svakom trenutko opskrbljena količinama koje su joj neophodne za daljnji neometani razvoj. Ove prednosti se postižu primjenom sofisticirane tehnologije. Očekivanja su da će kroz nekoliko godina i naši voćari započeti uvoditi u proizvodnju ovakove sustave koji će pomoći ostvariti veću produktivnost proizvodnje, i što je najbitnije, podići konkurentnost i samim time voćaru osigurati veći profit.
Zadnje, izuzetno zanimljivo predavanje, održao je renomirani stručnjak iz područja ishrane bilja, gospodin Miloš Stojanović dipl. ing koji je u izlaganju iznio niz novih informacija o temi fertirigacije i njene pune učinkovitosti. Zaključak je potreba da se s konvencionalne gnoidbe krutim mineralnim gnojivima sve više prelazi na gnojidbu vodotopivim i folijarnim gnojivima kako bi biljka u fazi kada joj je to i najpotrebnije dobila hraniva koja joj trebaju u dostatnoj količini bez ispiranja ili predoziranja. Naglasak je stavljen na postizanju početne idealne opskrbljenosti tla svim potrebitim hranivima i daljnjem održavanju razine istih ispravnim obavljanjem fertirigacije. Naglašena je i potreba za stalnom kontrolom razine pH tla, kao ključnim faktorom pristupačnosti hraniva za biljku, kao i kontroli koncentracije otopljenih soli u vodenom dijelu tla (EC vrijednosti), kako bi hraniva biljci mogla biti uvijek u pristupačnom obliku. Gospodin Stojanović je mišljenja da bi idealan odnos upotrebe hraniva prema njegovom praktičnom iskustvu bio ako bismo 50 % potrebe hraniva dali kroz primjenu krutih mineralnih gnojiva prije vegetacije gnojidbom na zalihu, a 40 % preko sustava za fertirigaciju. Ostatak od 10 % potrebnih hraniva valjalo bi primjeniti folijarnim putem. Može se reći da se, kako se razvija voćarstvo, sve više koristi fertirigacija i već u bližoj budućnosti možemo očekivati gotovo potpuni prelazak na primjenu vodotopivih gnojiva, putem sustava za navodnjavanje.
Nakon ovih izuzetno zanimljivih predavanja, voćari su se nastavili družiti uz neobavezne razgovore o iskustvima i u proizvodnji, uz večeru i glazbu do duboko u noć. Ovo druženje svakako će svima prisutnima ostati u lijepom sjećanju, a udruga Slavonsko Voće ne kani na ovome stati, i već za veljaču možemo najaviti organizaciju voćarskog skupa sa novim renomiranim gostima predavačima iz inozemstva i RH, te aktualnim i zanimljivim temama.
